1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRusija

Sve manji radijus Putinovih putovanja

Astrid Prange
7. decembar 2023

Aktuelno putovanje u Golfski zaliv spada u malobrojne državne posjete ruskog predsjednika tokom ove godine. Otkako postoji međunarodna potjernica, Putin izbjegava pojavljivanja u inostranstvu.

https://p.dw.com/p/4ZseE
Vladimir Putin po dolasku u Riad, 6.12.2023.
Vladimir Putin po dolasku u Riad, 6.12.2023.Foto: Konstantin Zavrazhin/POOL/TASS/dpa/picture alliance

Potjernica Međunarodnog krivičnog suda (ICC) bitno je ograničila putovanja Vladimira Putina.  Po zvaničnim podacima Kremlja,  ruski predsjednik  je ove godine putovao 22 puta, ali svega četiri putovanja su ga vodila u inostranstvo.

Prije ruskog napada na Ukrajinu i prije pandemije koronavirusa te brojke su izgledale drugačije. Na primjer, 2019. godine Putin je imao 55 zvaničnih putovanja, od čega su njih 20 bila putovanja u inostranstvo. Posjetio je samit G20 u Osaki, imao je radne posjete Francuskoj, Italiji, Finskoj, učestvovao je na samitu BRIKS-a u Brazilu, posjetio predsjednika Erdogana u Turskoj.

Ove godine Putin se ograničio na posjete Kini, Kazahstanu, Kirgistanu i Bjelorusiji. Ni jedna od tih zemalja ne spada u 123 države, koje priznaju Međunarodni krivični sud.

To su bila vremena: Putin na samitu BRICS-a u Brazilu 2019. s tadašnjim predsjednikom Jairom Bolsonarom
To su bila vremena: Putin na samitu BRICS-a u Brazilu 2019. s tadašnjim predsjednikom Jairom BolsonaromFoto: Konstantin Zavrazhin/dpa/picture alliance

Ruska saradnja sa zemljama Golfskog zaliva

Ni Ujedinjeni Arapski Emirati, ni Saudijska Arabija koje su upravo domaćini ruskom predsjedniku, ne spadaju u zemlje koje priznaju nadležnost Međunarodnog krivičnog suda. Ipak, ovo je prvo putovanje poslije napada na Ukrajinu februara 2022. koje ruskog predsjednika odvodi u države koje nisu tradicionalni ruski saveznici.

Međunarodni krivični sud je 2. marta ove godine izdao međunarodni nalog za hapšenje ruskog predsjednika kao i za hapšenje povjerenice za dječija prava u predsjednikovom kabinetu Marije Lvove-Belove. Njima se stavlja na teret kidnapovanje djece iz ukrajinskih područja pod ruskom okupacijom.

Glavni tužilac MKS-a Karim Ahmad Khan (desno) i ukrajinski tužilac Andriy Kostin na konferenciji za novinare u Kijevu
Glavni tužilac MKS-a Karim Ahmad Khan (desno) i ukrajinski tužilac Andriy Kostin na konferenciji za novinare u KijevuFoto: Hennadii Minchenko/Avalon/Photoshot/picture alliance

Putinov "oproštaj od globalne bine”

"Nije prvi put da Međunarodni krivični sud izdaje potjernicu za nekim šefom države, ali je Putin ipak državnik najvišeg ranga u istoriji Suda”, napisala je u svom tekstu Marti Flaks, direktorka Inicijative za ljudska prava pri američkom Centru za strateške internacionalne studije. Ona je dodala da postoji izuzetno mala vjerovatnoća da Putin posjeti neku od zemalja koja priznaje ovaj sud, jer je i prije ukrajinskog rata Putin rijetko posjećivao ove zemlje: „Putin je 2022. čak odbio učešće na samitu G20 u Indoneziji ili na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Tajlandu, iako ni jedna od zemalja, koji su bili domaćini, nije priznala nadležnost Suda”.

Međunarodni krivični sud u Hagu
Iako su 123 zemlje sada članice Međunarodnog krivičnog suda, važne države kao što su SAD, Kina, Rusija, Indija i Izrael i dalje nisuFoto: Klaus Rainer Krieger/reportandum/IMAGO

Ograničen mandat Međunarodnog krivičnog suda

Na Putinovom primjeru se ne pokazuje samo snaga već i slabost ovog Suda. Naime, istraga i potjernica se ne odnose na napad na Ukrajinu, već na kidnapovanje i preseljenje ukrajinske dece – hiljade njih su transportovani u Rusiju i tamo se prevaspitavaju. Razlog je to što su zemlje potpisnice, koje priznaju nadležnost Suda, na konferenciji u Ugandi 2010. zaključile da Sud ima pravo da krivično goni agresora u ratu samo ako su i agresor i žrtva napada već priznali nadležnost suda. Izuzetak je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji takođe može naložiti pokretanje postupka. Ali, tamo Rusija ima pravo veta, pa ovakav scenario nije vjerovatan. Zato Međunarodni krivični sud ne može da optuži Rusiju za napad na Ukrajinu.

Ipak dobrodošao: Putin je u oktobru bio u zvaničnoj poseti Kirgistanu, zemlji koja nije članica Međunarodnog krivičnog suda
Ipak dobrodošao: Putin je u oktobru bio u zvaničnoj poseti Kirgistanu, zemlji koja nije članica Međunarodnog krivičnog sudaFoto: ERGESH ZHUSUBALIEV/AFP

Ni mnoge zapadne zemlje ne priznaju nadležnost Suda

Istraga se ne može povesti ni protiv svih drugih zemalja koje ne priznaju nadležnost ove međunarodne sudske instance. Među njima su Sjedinjene Američke Države, Izrael, Indija, Kina, Saudijska Arabija i Turska. „Nedostatak volje vodećih zapadnih zemalja, da se same podvrgnu normama sveobuhvatne međunarodne pravde, potkopava vjerodostojnost Zapada spram Rusije“, kaže ekspertkinja za bezbednost Betina Festring u stručnom časopisu Međunarodna politika (IP).

„Prije svega afričke vlade prebacuju Sudu da goni uglavnom Afrikance, dok predstavnici moćnih država jedva da imaju razloga da se pribojavaju“.

Šefica južnoafričke diplomatije Naledi Pandor je u jednom intevjuu kritikovala dvostruke aršine Suda: „Postoje mnoge zemlje koje učestvuju u ratovima, koje prodiru u druge zemlje, ubijaju ljude i hapse političke aktiviste. Ni jednu od njih do sada Sud nije spriječio u tome. Izgleda da oni, koji imaju moć i uticaj u globalnoj zajednici, bivaju pošteđeni“.

Grupna fotografija bez Putina: Na samitu BRICS-a u Južnoj Africi:  ministar vanjskih poslova Lavrov (krajnje desno), indijski premijer Modi, predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa, predsjednik Kine Xi Jinping i predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva,
Grupna fotografija bez Putina: Na samitu BRICS-a u Južnoj Africi, predsjednika Rusije predstavljao je ministar vanjskih poslova Lavrov (krajnje desno). Pored njega su indijski premijer Modi, predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa, predsjednik Kine Xi Jinping i Luiz Inácio Lula da Silva, predsjednik Brazila (s desna na lijevo)Foto: GIANLUIGI GUERCIA/AFP

Štiti li Ukrajina svoje vojnike?

Čak ni žrtva agresije Ukrajina ne stoji u potpunosti iza Međunarodnog krivičnog suda, smatra stručnjakinja za bezbjednost Festring. Ona podsjeća da je Kijev, poslije ruske okupacije Krima 2014., zamolio Sud da pokrene istragu, ali Ukrajina do sada nije potpisla da priznaje nadležnost Suda. „Očigledno postoji velika zabrinutost da bi i sopstveni vojnici mogli dospjeti u fokus istrage“, kaže Festring.

Na južnoafričkom samitu BRIKS-a u avgustu kontroverze u vezi sa Međunarodnim krivičnim sudom postale su vidljive. Južnoafrički domaćini su, uprkos međunarodnoj potjernici, pozvali Putina u Johanezburg. A Južna Afrika je, uprkos žestokoj kritici, još uvijek među zemljama koje zvanično priznaju Sud. Putin je odustao od učešća, pa je u Južnoj Africi, kao i na samitu G20 u Indiji, umjesto njega Rusiju predstavljao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. Stručnjakinja za bezbjednost Betina Festring izvlači porilično otrežnjujući zaključak: „Sve dok međunarodna zajednica ne pronađe konsenzus za procesuiranje zločina i agresije, bez obzira o kojoj zemlji ili ličnosti se radi, Putin neće morati da odgovara za svoju agresiju“.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na  njemačkom jeziku

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu